Evropska unija je sposobna za djelovanje kada je to prijeko potrebno – smatra Bernd Rigert.
Posljednja četiri dana samita Evropske unije bila mukotrpna. Na kraju je ipak postignut solidan dogovor. To je glavno. U poređenju sa traženjem kompromisnog rješenja u drugim slučajevima, budžetski pregovori su se završili čak jako brzo. Trajali su, gonjeni pandemijom, svega tri mjeseca – od nacrta do današnje odluke.
Riječ ne treba tako često koristiti, ali dogovor je zaista – istorijski. Prvi put se Evropska unija zajednički zadužuje da bi ublažila ekonomsku krizu u zemljama članicama. Ono što je prije nekoliko mjeseci bilo nezamislivo – zajedničke obveznice i Unija zaduživanja – sada je stvarnost.
Istorijski ispravan korak je omogućen pristajanjem Njemačke da iz tabora zemalja koje odbijaju zaduživanje načini korak prema francuskom predsjedniku i njegovom konceptu zajedničke budžetske politike. Ovaj preokret je vjerovatno najveći evropski politički čin Angele Merkel.
Posljedice pandemije su prinudile 27 država članica EU na saradnju koja je donedavno bila nezamisliva. Zajedničko zaduživanje je dobrodošla mjera, jer ona jedva da opterećuje nacionalne budžete. To je pozajmica od naredne generacije. To mora da se zna i da se kaže mladim ljudima. Oni će jednom morati da garantuju otplatu tih dugova. S druge strane, možda će upravo iz ovih fondova biti obezbijeđeno njihovo školovanje ili njihovo radno mjesto.
Smjena epoha u Evropskoj uniji
Brz dogovor na samitu pokazuje svijetu da je Evropska unija, uprkos svim razdorima i razlikama u stavovima sposobna da djeluje kada je to prijeko potrebno. Unija je neka vrsta štita kakav ne postoji nigde u svijetu. Ni u Americi ni u Aziji ni u Africi države ne dobijaju finansijske injekcije od supranacionalnih zajednica. Iako je „štedljiva petorka“ htjela da izdvoji manje, iako su zemlje koje primaju pomoć tražile više, na kraju su pobijedili solidarnost i smisao za opšte dobro. Paket od 1,8 biliona je ogromna preraspodjela sredstava od jačih ka slabijim. Ovaj samit u Briselu će, naposlijetku i kao uspjeh njemačkog predsjedavanja Evropskoj uniji, ući u anale kao epohalan.
Jedina gorka pilula – na samitu učesnicima nije pošlo za rukom da finansijskim uslovljavanjem zauzdaju Poljsku i Mađarsku u njihovom kršenju principa pravne države. Usvojena je izuzetno meka regulativa za preispitivanje vladavine prava. Time se sačuvala opšta saglasnost prilikom glasanja. Problemi sa Poljskom i Mađarskom koje drsko koriste solidarnost drugih, a ne daju ništa zauzvrat, ostaju neriješeni. Briselski samit nije mogao da premosti sve razdore.
Dw.com