Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da u Srpskoj postoji politička i finansijska stabilnost koja omogućava da institucije funkcionišu i izvršavaju obaveze prema građanima, čak i u teškom i izazovnom vremenu uzrokovanom pandemijom virusa korona.
Cvijanovićeva je naglasila da se Srpska uspješno bori sa ovim izazovom i da je zdravstveni sistem više nego funkcionalan.
“Izborili smo se sa ovim velikim nedaćama. Naravno da smo prekrojili budžet i budžetska očekivanja u skladu sa novim okolnostima, ali to ne znači da ćete biti lišeni bilo čega. Išlo se na smanjivanje određenih troškova koji su svakako troškovi koji u vrijeme pandemije ne dolaze do izražaja, poput putovanja i slično”, rekla je Cvijanovićeva za Televiziju “K3”.
Ona je istakla da je zdravstveni sistem pokazao sposobnost brze reorganizacije, te je čestitala zaposlenima u ovom sektoru koji su nosili ogroman teret i pokazali punu odgovornost i sposobnost radeći u bolnicama širom Republike, ali i u domovima zdravlja koji su prva adresa građanima.
“Vlada Srpske je značajno priskočila u finansijskom smislu. Novac koji je bio planiran za neke druge potrebe u suštini je cijelu godinu bio usmjeravan za podršku zdravstvenom sektoru”, navela je Cvijanovićeva.
Napominjući da pandemija stvara određene finansijske i ekonomske posljedice, ona je podržala Vladu Republike Srpske koja izlazi u susret socijalnim partnerima i vodi dijalog o kreiranju budžeta.
Ona je istakla da je zadovoljna radom Vlade, te konstatovala da se ne može uvijek uticati na krajnji rezultat, ali može na to da rad bude posvećen i odgovoran, kao i da uvijek rad može biti bolji.
Cvijanovićeva je podsjetila da je Vlada u ovu godinu ušla sa značajnim suficitom, što joj je značajno pomoglo da se lakše suoči sa pandemijom.
“Onaj ko hoće realno da sagleda stvari mora i da razumije obim i prirodu problema sa kojima se sada suočavamo. Ne može se upoređivati rad Vlade u neko normalno vrijeme i u pandemijsko. Sasvim drugačije bi usmjerili novac za neke potrebe koje su važne i koje bi bile na oko vidljivije, ali morali smo usmjeriti u zdravstvo da bi ga sačuvali, kao i ljudske živote”, naglasila je Cvijanovićeva.
Govoreći o eventualnim promjenama u sastavu Vlade, predsjednik Srpske je rekla da će to biti predmet razgovora između koalicionih partnera, ali ne za sada.
Ona je istakla da je potrebno praviti promjene i da nije loše mijenjati sastav Vlade, odnosno da je potrebna pragmatika u politici, što ne znači da se bilo ko treba vrijeđati ako nije više dio “slagalice”.
Cvijanovićeva je kritikovala stavove pojedinaca koji su nakon smjene sa određene funkcije okrenuli leđa politici koja ih je držala na toj funkciji.
“LJudi lično doživljavaju da ga se neko odriče, što nije tačno. Dakle, politika je zbir nekih postupaka ili pravljenja slagalica u kojima morate biti pragmatični, ali i emotivni”, rekla je Cvijanovićeva.
Predsjednik Srpske je ponovila da je važno da institucije funkcionišu, da Vlada ima podršku u Narodnoj skupštini.
“Važno je da su sve institucije na visini zadatka. Ne postoji savršeno funkcionisanje, ali je važno da se otklanjaju određeni nedostaci. Ono što najviše cijenim kada je riječ o razvojnom putu Republike Srpske i ukupnom funkcionisanju, s obzirom i na ne male izazove političke prirode, jeste upravo ta stabilnost institucija”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je navela da BiH i Republika Srpska u ekonomskom smislu sigurno ne predstavljaju veliko tržište za bilo koga, dok u političkom smislu postoje određena interesovanja.
“Posmatram nas u kontekstu onoga što vidim u našoj regiji, a to su određena dešavanja i ekonomska kretanja, aranžmani koji treba da nam pomognu kao što je `mali šengen` da lakše i bolje međusobno ekonomski sarađujemo, da otklanjamo određene barijere, pravimo razvijeniji i bolji infrastrukturni prostor”, rekla je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o političkom globalnom interesovanju, ona je navela da BiH ne privlači pažnju kao što je to bilo u vrijeme rata, ali da postoji određena pažnja onih koji uporno žele da promijene ustavnu strukturu unutar BiH i da nametnu određeni koncept koji nije mogao funkcionisati, jer da jeste ne bi bilo ni rata, ni velikih žrtava.
Cvijanovićeva je dodala da postoje i određeni nerealni pristupi unutar EU, a što nije opšti stav svih članica, a koji se odnosi na centralizaciju BiH pod izgovorom da će zemlja tako biti funkcionalnija.
Ona je naglasila da kao predsjednik Republike dobro funkcioniše i sarađuje sa predstavnicima ostalih institucija, ali da nije uvijek dobra komunikacija sa svim političkim partijama.
“Smatram da predsjednik Republike, kada je riječ o nekim zaista ključnim stvarima, treba da bude taj, a ja sam se trudila kao i predsjednik /Milorad/ Dodik, da omogući teren na kojem se postiže političko jedinstvo. Da li će političke partije to prepoznati ili će biti zarobljenici svojih nekih individualnih političkih planova, pa ne prepoznaju veliki cilj, to je do njih, a ne do predsjednika Republike”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je bilo političkih partija koje su uvijek iskakale iz nekog takvog dogovora, a kojima zamjera što nisu znale da prepoznaju koje pitanje treba da postane ozbiljna politička činjenica.
“Kada su se vodile rasprave u Skupštini, više je to prebacivano na teren neke lične, individualne političke borbe nego svijesti da se bavite pitanjem koje je važno za Republiku Srpsku i koje, kada ga tada jednoglasno riješite u Narodnoj skupštini, postaje ozbiljna politička činjenica”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila da postoji dobra saradnja i sa akademskom zajednicom, iako su njena očekivanja da ljudi iz sfere nauke, intelektualci i ostali trebaju više da iznose stavove i mišljenja.
“Ne smatram da je doprinos akademske zajednice samo taj što će neko izaći da kaže neku svoju ocjenu kako su prošli, na primjer, izbori… Sa aspekta onog što treba razvoju, društvu ili institucijama, jeste da uvijek morate da čujete i glas onih ljudi koji su u drugim sferama aktivni i priznati, koji imaju znanja”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona ne smatra da je samo zadatak političara da komentarišu na koji način se vrši tortura nad ustavnim uređenjem, već je to zadatak svih, posebno umnih ljudi koji to mogu da iskomuniciraju na pravi način.
“Smatram da bi se svi trebali probuditi i dati neki svoj doprinos. Svi smo i opredjeljeni da Republika Srpska funkcionioše, da ne bude skrajnuta, da ne bude lišena svojih nadležnosti. Vjerujem da je to opšte opredjeljenje i da u okviru tog opredjeljenja, bez obzira na političke razlike, svi treba da damo doprinos da Srpska ne bude takva”, zaključila je Cvijanovićeva.
TV K3