Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, održavo je predavanje na Sveučilištu u Mostaru, gdje je govorio o Bosni i Hercegovini, Dejtonu, izboru člana Predsjedništva BiH, ali i o izazovima Hrvatske i Evropske unije u sigurnosnom i pandemijskom smislu.
Zoran Milanović više je puta govorio i o tome kakvo mišljenje o njemu vlada u pojedinim političkim krugovima u BiH, te je istakao kako nije nacionalista, fašista te da je do jučer bio ‘crveni Zoka’.
“Bio sam prije osam godina ovde, kao da se ništa nije promijenilo. Stvari stoje, neke stvari otišle u pravcu gdje nisu trebale. Ne želim biti ekspert za BiH, to znači da bih se bavio zemljom koja je susjedna. Ha sam predsjendik Hrvatske. Hrvatska je potpisnica, ne jamac, potpisnica okvirnog sporazuma, ja nisam kontroler, ja bacam pogled. Moja dužnost je kada vidim da mi se nešto ne sviđa, za što smatram da je protivno duhu i slovu, moram ja to ta kažem”, kazao je Milanović.
Milanović je došao u BiH 11. jula. Istakao je da je razmišljao o tome da li je to prikladan dan.
“To je dan Srebrenice, grozan dan, dan genocida. Iskreno govoreći, nisam mislio da će to bilo koga smetati, dolazim kao prijatelj, neprijatelj sigurno nisam. Ja sam hrvatski predsjednik, BiH sa ovakvim granicama i Ustavom, ta BiH je prijateljska dražva. Kada govorim na općoj razini – govorim u ime države koja ima nacionalni interes, politički i sigurnostni u razvoj situacije u BiH. Mi smo susjedi. Ovdje ne živi samo pola miliona Hrvata, nego ljudi koji nisu Hrvati, ali imaju naše državljanstvo. Naša dužnost i poslovna obaveza je gledati šta se događa”, rekao je Milanović.
Milanović: Desilo se jednom, drugi put, treći put
Predsjednik Hrvatske je istakao kako ne dolazi u BiH da se upliće u odnose u BiH, da nikada nije vodio takvu politiku, niti će.
“Hrvatski narod na općoj razini ne može izabrati predsjednika. Ta dužnost je simbolička, ali ljudi su zbog simbolike radili najveće i najgore stvari, najljepše i najružnije. Ta simbolika je temelj nekakvog dogovora i zajedničkog života. U Hrvatskoj imamo sustav zaštite nacionalnih manjina kakvu nema nikakva druga zemlja u evropi. Hrvatska je u tom smislu standard iznad”, rekao je Milanović.
“Ovo je država zamišljena po modelu etničkog predstavljanja. Haris Silajdžić je prije 15 godina rekao ‘dokle god je to sustav predstavljanja, oduzimanje prava narodu da bira predsjednika nije ispravna i nije poštena’. To je nekakav viši princip koji ja vidim, detalje ne vidim”, naveo je.
Potom je kazao kako je prvi put 2006. godine došlo do te devijacije.
“Činilo bi mi se da bi tu moglo biti nečega dobroga, ali nije bilo. Ko misli da je to ideal put u građansku državu? Kako prvih 11 godina to lukavstvo nije palo na pamet. Na prvim izborima moglo se pristupiti metodi gdje jedan narod bira dva od tri člana Predsjedništva. Čekalo se da vrijeme prođe, ali onda se desilo jednom, drugi i treći put”, pitao je Milanović.
“Jugoslavija je 1991. godine utonula u rat zbog kriminalaca iz Beograda. To nisu nacionalisti, nego kriminalci. Privid blagostanja nije ih zaustavio u zlobi. Dijalog, dijalog, dijalog. uporan dijalog. Danas se moramo gurati i objašnjavati u organizacijama kao što su NATO, EU, kada tražimo da u neke zajedničke dokumente uđe referenca o konstitutivnosti naroda. To ne ide pa ne ide. Pa moraš blokirati, tražiti objašnjenje. To nekima ne odgovara”, ispričao je Milanović.
Susjed sa Tihićem na Krku
“Ne odgovara državi čiji su vojnici bili u Srebrenici. A nisu se ponijeli kao vojnici, nego kao kukavice, pisali na zidovima u srebrenici, ružna priča. Da nije bilo Hrvatske vojske, čiji sam ja danas vrhovni zapovjednik, dogodio bi se Bihać. Šta bi uslijedilo ne znam – ali sigurno ne bi bio fesitval ljubavi”, rekao je.
“Tuđman je odlikovao Aliju Izetbegovića. Nije odlikovao hrvatske brigade HVO. Je li Hrvatska zaista neprijatelj BiH i dijela elite BiH ili se dogodio poremećaj? Nekome su zatitrale ambicije. Poznavao sam Sulejmana Tihića, bio nam je susjed na Krku, pored kuće mojih roditelja. Nisam bio političar, pa sam postao, imao sam sreću upoznati tog čovjeka. Činilo mi se da će s takvim čovjekom dogovor biti moguć. I bio je moguć. To je bilo prije 15 godina”, kazao je Milanović.
“Sada je prošlo 26 godina? Gdje smo, šta smo? BiH pregovara sa NATO-om, polovica je za NATO, polovica nije. Mi trebamo primiti u NATO i dati sigurnosnu garanciju državi koja je podijeljena. To je riskantno. Bilo je riskantno sa Crnom Gorom. Morate me uvjeriti, ovo govorim kao hrvatski predsjednik, da je BiH vjerodostojan partner. To su delikatne odluke, a nema državne politike”, rekao je Milanović.
Milanović je kazao da kao premijer nikada nije stao na put nijednim dokumetom. Prvi put mu se to dogodilo na samitu NATO-a.
Ključni u EU ne znaju ko je Dodik, Komšić
“Ključno – nije istina da visoki političari na zapadu da žele razbiti BiH u građansku državu. Za BiH nema interesa. Što je predzadnja rupa na svirali. A kada se to dogodi, kada nema mačaka, koje riču vani, dolaze miševi. A ti miševi, ljudi za koje nitko u njihovim državama ne zna tko su šta su, iz neke krivnje prema bošnjačkom narodu koji je najivše nastradao, stvara se politika koja nije verificirana na najivšoj razini. Ne znaju ko je Komšić, ne znaju ko je Dodik. Moj zadatak je da o tim stvarima govorimo. Da se ponašamo kao da nam je ovo zadnji mandat u životu. Ako kuliraš, kad tad se vidi da radiš samo za sebe”, naveo je Milanović.
Hrvatsko strpljenje je veliko, kazao je i rekao da to nije prijetnja.
“Budite uporni, dosadni, kada vam odmahuju rukom i kažu da ste nacionalisti – pozovite se na mene. Ja nisam nacionalist, do jučer sam bio crveni Zoka. Moja razmišljanja su uvijek bila ista. U politiku sam ušao kao formiran čovjek. Ja nemam asortiman ministra, nemam poslovne i materijalne interese, ovo radim iz uvjerenja”, ispričao je.
Iskazao je duboki respekt prema žrtvama Srebrenice i rekao:
“A oni koji me nazivaju fašistom, mogu se samo nasmijati. Ono što je hrvatska vojska napravila sa Armijom bih – za to je Alija Izetbegović dobijo najviše državno priznanje. Šta je pošlo po zlu?”, izjavio je Milanović.
Hrvati žive i u Bih, a stanje u BiH je od vitalnog interesa za hrvatsku, rekao je i poručio da ne dovodi u pitanje ničiji identitet, nego poštuju i uvažavaju BiH u svim potpisanim okvirima i kao susjednu zemlju.
(N1)