Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je u utorak kako se u razgovoru s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom nije suglasio o ishodu izbornih reformi, navodeći da njemački političar zagovara model koji bi vodio stvaranju etničkih izbornih područja
“Mogu reći da se nismo složili u vezi s nekim stvarima, naročito kada je riječ o rješenjima za izmjene Izbornog zakona. Moj dojam je da on preferira rješenje Fuleovog modela, što je vrlo opasno po budućnost BiH, jer predstavlja jednu vrstu stvaranja etničkih teritorija”, rekao je Komšić
Ovom prilikom podsjećamo šta Fuleov prijedlog podrazumijeva.
Fule, kao evropski komesar za susjedstvo i proširenje, te predsjednici političkih stranaka su dugo pregovarali o tome šta promijeniti u Izbornom zakonu. Maratonski pregovori su trajali do 2014. godine, ali nisu uspješno okončani – Zakon je ostao nepromijenjen.
Njegov prijedlog o načinu izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a koji se biraju iz Federacije, bio je kompleksan.
Podrazumijevao je da ovaj entitet ostane jedna izborna jedinica uz klauzulu pozitivne diskriminacije koja postoji npr. u Belgiji.
Klauzula znači da bi drugi član Predsjedništva bio onaj koji bi dobio više glasova u kantonima u kojima prvi član nema više glasova.
Fiksiranje kantona?
Tokom pregovora o ovom prijedlogu 2014. godine Bakir Izetbegović je tvrdio da SDA ne može prihvatiti takozvano fiksiranje kantona.
“Bili smo bilizu dogovora ali bošnjačke partije nisu mogle da prihvate hrvatske zahtjeve”, rekao je potpredsjednik SDA Bakir Izetbegović 18.02.2014. navodeći da nije bilo prihvatljivo fiksiranje kantona kod definisanja izbornih područja u Federaciji BiH.
S druge strane Martin Raguž, lider HDZ-a 1990 tvrdio je tada da nije bilo prijedloga o fiksiranju kantona kao izbornih područja naglasivši da na sastanku nije bilo političke volje za rješavanje ključnih pitanja. Kako tvrdi Raguž, „rješenje koje je predloženo bilo je da se jedan član Predsjedništva BiH bira iz RS, a dva člana Predsjedništva BiH direktno iz FBiH, koja je jedna izborna jedinica“.
“Prvi član Predsjedništva iz FBiH birao bi se prema najvećem broju glasova koji dobije, što se računa prema pet kantona u kojima je on dobio najveći broj glasova. Tih pet kantona nisu unaprijed fiksirani, već su promjenljiva kategorija, zavisno gdje je kandidat dobio najviše glasova”, pojasnio je tada Raguž.
Prijedlog ponovo na stolu
Iz SDA su u aprilu ove godine poručili da se ovaj prijedlog izbornog modela neće razmatrati u pregovorima. Međutim, nakon sastanka u julu sa američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Matthewom Palmerom i izvršnom direktoricom za Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst, Izetbegović je naglasio da su izgledne izmjene Izbornog zakona upravo u skladu sa Fuleovim prijedlogom.
“Mi smo se približili da se ostvare rješenja, kroz Aprilski paket, kroz Fuleov model, kroz ranije pregovore, sad je potrebno donositi odluke. Jedan ogroman put je iza nas. Tako da imamo približene stavove, treba nešto spremnosti, nešto hrabrosti da se naprave iskoraci, da svako da neku koncesiju da napravimo rješenje dobro za Bosnu i Hercegovinu”, kazao je predsjednik SDA.
Građanski model ili usluga HDZ-u?
Vraćanje na sto ovog rješenja mogao bi biti kompromisno rješenje jer se radi o modelu koji bi u ovom okolnostima zadovoljio HDZ a sa druge strane ne bi obesmislio postojanje građanskih stranaka koje bi bile u mogućnosti da se bore za svaki glas. Dodatna prednost je što sa druge strane ne bi bilo potrebno mijenjati ustav.
Model je prepisan iz države koja je građanska ali koja na drugačiji način uređuje unutrašnje odnose. Još se ne zna kakve je izmjene prijedlog pretrpio ali ukoliko kantoni ne bi unapred fiksirani i ukoliko bi se građanske stranke mogle boriti za glasove u svim kantonima to svakako ne bi garantovalo vječiti izbor lidera HDZ-a u Predsjedništvo BIH.
Sa druge strane to svakako predstavlja bolje rješenje u odnosu na prijedloge o etničkoj segregaciji i tri etničke glasačke kutije. Svaki građanin mogao bi birati svakoga i konačno – biti biran.
Teško je predviđati ali uvođenje ovog modela vjerovatno bi doveo do drugačije kombinatorike na terenu. Moze se predpostavi ti da bi se među pet kantona iz kojih će se birati drugi kandidat našli Srednjobosanski i Hercegovačko-neretvanski kanton sa mješovitim etničkim sastavom stanovništva trka bi bila zanimljiva.
U ova dva kantona na poslednjim izborima glasalo je oko 215 000 glasača a njima bi se vjerovatno priključila tri kanton u kojima vlada HDZ (Zapadnohercegovački, Posavski i Kanton 10) a tu je na poslednjim izborima glasalo oko 80 000 birača. HDZ bi po trenutnom omjeru glasova bio u prednosti ali ona ne bi bila nedostižna i trka za drugog člana Predsjedništva BIH ne bi bila unaprijed riješena .
Takođe, nisu isključene ni drugacije kombinacije koje zavise od izbora prvog člana i koje nikako ne bi išle na ruku HDZ-u.