Masakr u Gatima se odnosi na masovna ubistva žitelja poljičkog sela Gata počinjena 1. oktobra 1942. od strane četničkih formacija po nalogu komande italijanskog XVIII korpusa, uz logističku podršku italijanske divizije Sasari.
Masakr je izveden kao odmazda u cilju zastrašivanja zbog podrške koju su žitelji Gata i obližnjih sela pružali dalmatinskim partizanima u njihovoj borbi protiv italijanskog okupatora.
Selo je u potpunosti opljačkano i spaljeno, a u selu je ubijeno 79 stanovnika (73 iz Gata i 6 iz okolnih sela). Istog dana u okolnim selima ubijen je još 21 stanovnik.
Masakr u Gatima, 1. oktobra 1942, je jedan od najvećih zločina koji su četnici počinili na teritoriji današnje Hrvatske tokom Drugog svetskog rata.
Najodgovorniji za zločin su bili general Umberto Spigo, zapovednik italijanskog XVIII vojnog korpusa i četnički zapovednik Mane Rokvić.
- Obilježeno 79 godina od ustaškog pokolja Srba u Starom Brodu
- 50 godina od atentata na ambasadora SFRJ Vladimira Rolovića! Hrvatski emigranti ubili partizanskog generala
Jačanje partizanskog pokreta
Partizanske jedinice su tokom 1942. izvršile više akcija uništavanja komunikacijske infrastrukture u splitskom i omiškom zaleđu. Nakon oslobađanja Livna 7. 8. intenzivirane su aktivnosti na uništavanju puteva kako bi se otežali pokreti motorizacije prema Livnu.
Mosorska partizanska četa je u noći 9/10. avgusta na više mjesta porušila cestu između Žrnovnice i Blata na Cetini. Pokraj Gata razoreno je 60 metara ceste u dubini d 4 metra. Početkom septembra Pokrajinski komitet KPH za Dalmaciju naložio je partijskim organizacijama na Poljičkom i Omiškom sektoru intenzivno uništavanje cesta koje idu od Splita prema Imotskom i prema Makarskoj te mobilizaciju što većeg broja seljaka za ove akcije.
Komanda Četvrte operativne zone NOV Hrvatske u više navrata naložila je Mosorskoj četi rušenje cesta i vršenje napada.
Komanda talijanskog XVIII korpusa tim povodom pokrenula je mjere odmazde. Preko svoje divizije Sassari obezbijedila je dovođenje četnika za akciju iz Knina, a komandant divizije Bergamo Piazzoni poslat je na sastanak sa komandom snaga NDH u Omišu.
Na tom sastanku koji je održan 30. septembra rekao je kako je sjeverno od Omiša u toku jedna akcija, i poručio zapovjednicima snaga NDH “da ne budu prestrašeni ako koja partizanska kuća izgori”.
Pokolj
30.9. 1942. godine u 20 sati iz Splita u Omiš stigli su talijanskim kamionima iz pravca Knina između 130 i 150 četnika “antikomunističkih milicajaca”, koji su iste večeri prenoćili u talijanskom logoru u Omišu.
Među četnicima koji su pristigli u Omiš nalazio se i četnički komandant Mane Rokvić. Sutradan, rano ujutro, pomognuti od dvije čete talijanske vojske, krenuli su pješice ka selu Gata (selo se nalazi u neposrednoj blizini Omiša, iznad grada), u dvije kolone.
Uz put su sreli skupinu žena i djevojaka iz Gata koje su nosile mlijeko za Omiš. Četnici su ubili 6 uhvaćenih žena i djevojaka, a Ivka Oćasić (rođ. 1921) bila jedina preživjela svjedokinja ovog zločina.
Četnici su najprije počinili zločin u zaseoku Podgradac. Sve pohvatane stanovnike isterali su iz kuća nakon čega su otpočela ubistva.
Zločin u zaseoku Podgradac preživjeli su Andrija Pivčević, tada dječak od 8 godina, koji je bio teško izranjavan od uboda nožemi Marija Borovac (rođ. 1907), takođe teško ranjena hladnim oružjem.
Marija je svojim tjelom uspjela da zaštiti dvojicu malih sinova, ali je jedan umro nakon nekoliko dana od posljedica ranjavanja. Andrija Pivčević i Marija Borovac svjedočili su na posljeratnom suđenju Draži Mihailoviću.
- Preživio je Jasenovac, poginuo sa Valterom braneći Sarajevo! Dio ulice Fuada Midžića danas nosi ime Mustafe Busuladžića
- Prije 30 godina vojnici JNA ubijeni na Holmecu – Snimak zločina objavila je austrijska televizija
U susednom zaseoku Skočibe 1. listopada 1942. četnici su ubili nekoliko stanovnika, dok je većina potaknuta događajima u Podgradcu, uspjela pobjeći u planinu Mosor. Zaselak je spaljen u potpunosti. U
zaseoku Pocelje ubili su 26 muškaraca i žene. U ovom zaseoku četnici nisu ubijali decu. U zaseoku Čovići takođe je ubijen veći broj muškaraca, žena i djece. U ovom zaseoku starica Matija Čović je u samoobrani ubila četnika Veljka Ilića, koji je uz vojvodu Manu Rokvića bio glavni zapovjednik zločinačke akcije u Gatima. Zločin je nastavljen i u susednom zaseoku Kuvačići gde je pobijen veći broj osoba svih doba starosti i oba spola.
Četnici su 1. 10. 1942. ukupno ubili 73 stanovnika sela Gata. U Gatima je istog dana ubijeno i 6 stanovnika okolnih sela Ostrvica, Zvečanje, Putišić, Duće i Tugare.
Četnici su u selu Gata spalili ukupno 115 kuća. Od svih kuća u selu ostalo je 6, koje nisu popaljene. Pored paljevine i ubijanja antikomunistička milicija je vršila pljačku.
U izvještaju Župske redarstvene oblasti u Omišu od 8.10. 1942. godine MUP-u NDH o zločinima četnika u selima Gata, Naklice, Čišla, Ostrvica i Zvečanj stoji:
„Protukomunistička milicija vjerojatno bi bila i dalje vršila slična djela, ali na povratku iz Ostrvice u selu Gatima sačekali su ih partizani, koji su prispjeli iz planine Mosor i dali im otpor, tako da su se milicioneri morali povući u pravcu Omiša, a na mjestu su ostavili mnogo plijena, koji su bili opljačkali po selima.”