Armenija je zatražila pomoć od Moskve u odbrani od Azerbajdžana usred obnovljenih smrtonosnih sukoba duž granice ove dvije zemlje, godinu dana nakon što je primirje zaustavilo rat oko otcijepljene regije Nagorno-Karabah.
Ministarstvo odbrane Azerbajdžana saopštilo je 16. novembra da su njihove snage spriječile “velike provokacije” armenskih snaga u okruzima Kalbacar i Lacin koji graniče sa Armenijom.
Prema navodima ministarstva, njihova dva vojnika su ozlijeđena kada su armenske vojne postrojbe koristile minobacače različitih kalibara i topništvo protiv položaja azerbajdžanskih snaga na granici.
Zauzvrat, armensko ministarstvo odbrane optužilo je azerbajdžanske vojnike da pucaju na njezine položaje duž granice, koristeći topništvo, oklopna vozila i oružje.
Video footage of latest round of fighting between #Armenia and #Azerbaijan and Azerbaijani advance. pic.twitter.com/5JP86fhfnE
— Aldin 🇧🇦 (@aldin_ww) November 16, 2021
Ministarstvo je također saopštilo da su azerbajdžanske snage izgubile “značajan broj oklopnih vozila i vojnika”, dodajući da je neutvrđen broj armenskih vojnika ubijen i ozlijeđen, a dva “borbena položaja” izgubljena.
Prema navodima ministarstva, azerbajdžanske su snage zarobile 12 armenskih vojnika.
U međuvremenu, predsjednik armenskog parlamentarnog povjerenstva za vanjske veze Eduard Aghajanian izjavio je za RSE da je prema preliminarnim procjenama moguće da je tijekom borbi ubijeno 15 armenskih vojnika.
Ministarstvo vanjskih poslova Armenije izdalo je 16. novembra saopštenje pozivajući Rusiju, Organizaciju ugovora o kolektivnoj sigurnosti koju čine Armenija, Rusija, Kazahstan, Bjelorusija, Kirgistan i Tadžikistan, kao i Minsk grupu da interveniraju i poduzmu mjere “za uklanjanje azerbajdžanskih oružanih snaga “ s područja Armenije.
“Pozivamo međunarodnu zajednicu i naše međunarodne partnere da daju jasan odgovor na akcije azerbajdžanske strane koje ozbiljno ugrožavaju sigurnost, te da poduzmu aktivne korake za povlačenje azerbajdžanskih snaga s suverenog teritorija”, stoji u saopštenju.
Kasnije je u saopštenju Kremlja rečeno da su ruski predsjednik Vladimir Putin i armenski premijer Nikol Pašinjan razgovarali o situaciji tijekom telefonskog razgovora 16. novembra.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu također je telefonirao sa svojim armenskim i azerbajdžanskim kolegama i pozvao ih da zaustave aktivnosti koje izazivaju eskalaciju, prenijele su ruske novinske agencije.
Situacija duž granice je napeta otkako su Azerbejdžan i Armenija prošle godine vodile 44-dnevni rat oko Nagorno-Karabaha u kojem je poginulo najmanje 6.500 ljudi i koji je završio primirjem kojim je Azerbajdžan također dobio kontrolu nad dijelovima regije kao susjedne teritorije koje su okupirali Armenci.
Otcijepljena regija međunarodno je priznata kao dio Azerbajdžana, ali je bila pod kontrolom etničkih armenskih snaga koje je podržavala Armenija od kraja separatističkog rata 1994. godine.
Prošlogodišnji rat završio je kada je prekid vatre uz posredovanje Rusije dodijelio Azerbajdžanu kontrolu nad dijelovima Nagorno-Karabaha, kao i susjednim teritorijama, uključujući okruge Kalbacar i Lacin, koje su prethodno držali etnički Armenci.
Međunarodni posrednici pozvali su na hitnu deeskalaciju situacije duž armensko-azerbejdžanske granice nakon tri dana prijavljenih incidenata za koje su Jerevan i Baku okrivili jedni druge.
Pozivajući na “hitnu deeskalaciju i potpuni prekid vatre”, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel opisao je situaciju u regiji kao “izazovnu”.
“EU je predana saradnji s partnerima na prevladavanju napetosti za prosperitetni i stabilan Južni Kavkaz”, napisao je Michel na Twitteru. On je također rekao da je u “u svjetlu današnjeg razvoja događaja” razgovarao sa Pašinjanom kao i sa predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Alijevim.