RUSIJA je dodala Hrvatsku na popis neprijateljskih zemalja. Osim Hrvatske, na popis su dodane Grčka, Danska, Slovenija i Slovačka, piše Interfax.
Dekret je potpisao premijer Mihail Mišustin.
“Vlada je ažurirala popis stranih država uključenih u neprijateljske aktivnosti usmjerene protiv ruskih veleposlanstava i konzulata u inozemstvu. Grčka, Danska, Slovenija, Hrvatska i Slovačka dodane su ovom popisu”, piše Interfax.
Slovenija i Hrvatska neće moći u svojim diplomatsko-konzularnim predstavništvima zapošljavati osobe s teritorija Ruske Federacije.
- Reakcije na sporazum o izvozu žita: Ukrajina će razminirati luke, Zapad strahuje da će Rusija napasti, Šojgu uvjerava da neće iskoristiti situaciju
- Ukrajina o sporazumu s Rusijom o izvozu žita: Ovo ne bi bilo moguće da nismo oslobodili Zmijski otok
Lista nije konačna i moguće je da na nju bude dodano još zemalja.
U dokumentu se navodi broj lokalnih djelatnika koje veleposlanstva i konzulati ovih država mogu zaposliti u Rusiji. Hrvatska i Slovenija više ne mogu zapošljavati lokalno osoblje u svojim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a Grčkoj je postavljeno ograničenje od 34 osobe, Danskoj 20, a Slovačkoj 16 osoba.
“Popis koji je odobrila vlada nije konačan i, s obzirom na nastavak neprijateljskih akcija stranih država usmjerenih protiv ruskih misija u inozemstvu, mogao bi se proširiti”, navodi se u priopćenju ruske vlade.
Na listi neprijateljskih država Rusije od ožujka se nalazi i Europska Unija, Velika Britanija, Ukrajina, Crna Gora, Švicarska, Albanija, Andora, Island, Lihtenštajn, Monako, Norveška, San Marino, Sjeverna Makedonija, Japan, Južna Koreja, Australija, Savezne Države Mikronezije, Novi Zeland, Singapur i Tajvan. Sjedinjene Američke Države i Češka na listi se nalaze još od ožujka 2021.
Još u lipnju 2018. ruski predsjednikVladimir Putinpotpisao je zakon kojim je ovlastio vladu da uvede protumjere protiv zemalja za koje se utvrdi da su sudjelovale u “neprijateljskim” akcijama protiv Rusije. Navedene protumjere uključivale su ograničenja uvoza i izvoza, suspenziju ili prekid međunarodne suradnje ili privatizaciju državne imovine. Rani nacrti popisa uključivali su čak deset zemalja, ali na konačnoj listi koja je izašla u ožujku 2021. bile su samo dvije države: Sjedinjene Države i Češka.
Nakon invazije na Ukrajinu broj država koje su se našli na popisu znatno se proširio, a posljednjim dekretom kao neprijateljska država specificirana je i Hrvatska, premda je praktički kao članica EU na listi još od ožujka. Vjeruje se da ovim činom Rusija želi dodatno naglasiti kojim državama u EU posebno zamjera njihove političke odluke.
Dužnici iz zemalja koji su se našli na popisu neprijateljskih zemlja morali su otvoriti poseban bankovni račun u ruskoj banci za primanje isplata u ruskoj valuti, rubljima, umjesto u nekoj drugoj međunarodnoj valuti. Osim toga, svi novi korporativni poslovi između ruskih tvrtki i subjekata u zemljama s popisa neprijateljskih zemalja morali su potražiti odobrenje vladine komisije.