Novi Dani
Sa ove distance

‘JNA je trebala izvršiti udar, Knin razoružati a Tuđmana uhapsiti’: Admiral Mamula je bio razočaran strategijom vojnog vrha

Foto:Arhiva

Vukovar se uopšte nije morao dogoditi, to je bio džep, kao i Osijek, koji se morao zaobići. JNA je imala sasvim dovoljno snaga da iz najmanje dva smjera stigne do Zagreba, tamo su se stvari i rješavale.

Porazna je bila politika da JNA stane na etničke granice Srba i da se ratuje s Hrvatima”, izjavio je prije deset godina za beogradsku politiku Branko Mamula, admiral JNA koji je 19. oktobra preminuo u 101. godini života.

Mamula je bio jedna od središnji figura JNA od njenog osnivanja. Kao učesnik Drugog svjetskog rata od 1941. i politički komesar Mamula se u mirnodopskom razdoblju uspinjao u hijerarhiji Jugoslavenske ratne Mornarice, da bi svoj karijerni vrhunac doživio 1979. kada je imenovan za načelnika Generalštaba JNA.

Na toj se dužnosti zadržao do 1982. od kada je – pa sve do penzionisanja 1988. godine – bio “savezni sekretar” (zapravo ministar) za “narodnu obranu”.

Rat je na području bivše Jugoslavije započeo tri godine poslije, a kao što se može vidjeti iz prve rečenice Mamula je bio razoračaran i strategijom, ali i ponašanjem JNA. 

“Dugoročno to nije bila nikakva strategija, trebalo je na vrijeme deblokirati kasarne JNA u Hrvatskoj, razoružati sve paravojne formacije i onda pregovarati, što bi imalo kao posljedicu i odgađanje međunarodnog priznanja Slovenije. Rat JNA oko Dubrovnika najmanje je jasan i logičan, sramota je što je sve tamo napravljeno.”

“JNA je trebala izvršiti državni udar”

Njegova zamisao je bila da JNA tada izvrši državni udar.

“Vojno rukovodstvo JNA snosi odgovornost što nije izvršilo državni udar, što je dozvolilo da nacionalističke vođe i separatističko ponašanje dviju zapadnih republika gurnu JNA u ruke srpskog nacionalizma, koji je JNA beskrupulozno iskoristio u međunacionalnom ratu i na kraju odbacio”, ispričao je tada, a krivicu upro u Veljka Kadijevića za kojeg je ocijenio kako “nije bio general odluke, već izvršavanja”.

U razgovoru za Slobodnu Dalmaciju pojasnio je što je trebalo učiniti sa “separatističkim vođama”.

“Sredinom 1991. imali smo situaciju nefunkcionirajuće Jugoslavije u kojoj je Armija trebala ukloniti republička vodstva i staviti se na raspolaganje UN-u. Nikada se unutar vojske nije planiralo preuzeti vlast kako bi se na njoj ostalo godinu, dvije ili duže.Zatvor ili kućni pritvor za republička vodstva bilo je pitanje za raspravu. No, to je bilo propušteno poduzeti. Trebalo je razoružati i Knin. Da se krenulo u akciju uklanjanja republičkih vođa, Franjo Tuđman bi vjerojatno pobjegao. Presreli smo razgovore iz kojih se vidi da je Tuđman pripremao bijeg u Austriju, gdje je otišao kako bi partnere umirio da neće biti kapitulacije nakon što je rat počeo”, iznio je tezu.

Pročitajte još