Novi Dani
Sa ove distance

Kako je prošao gradić u BiH u kojem 1990. nisu pobijedili nacionalisti: Vlast je silom srušena a krvavi rat ga nije zaobišao…

Na prvim izborima u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini koji su održani 18.11.1990. godine pobijedile su tri nacionalne stranke SDA, SDS i HDZ što je bio uvod u krvavi rat koji je trajao četiri godine. Ove stranke ubjedljivo su pobijedile u svim lokalnim zajednicama a samo dva grada su bila izuzetak – u Tuzli i Varešu pobijedio je reformisani Savez komunista BIH – SDP.

Priča o Varešu je posebno zanimljiva jer je ovaj gradić prije rata bio je “Bosna u malom” a po popisu iz 1991. u njemu je živjelo 40% Hrvata, 30% Bošnjaka, 16% Srba i 9 % Jugoslovena.

Na izborima održanima 1990. godine biralo se 50 članova Skupštine općine. SK BIH – SDP je osvojio 19, HDZ 13, SDA 9, Reformisti 8, a DSS 1 mandat. Za predsjednika općine izabran je Darijo Andrijević iz SK BIH-SDP.

Rezultati prvih izbora u BIH 1990. godine

Na mjestu predsjednika Andrijević je proveo manje od dvije godine, umro je 2014.godine a u jednom od rijetkih svjedočenja ispričao je kako je funkcionisao gradić koji je na prvim izborima glasao drugačije od ostatka države.

HVO je nasilno preuzeo vlast 1992. godine

On je objasnio da su sve stranke koje su ušle u skupštinu nakon izbora ušle i u lokalnu vlast osim Saveza reformskih snaga koji to nije želio.

-Kada smo na izborima glasali kako niko nije, dobili smo i vlast kakve nigdje nema. Moglo bi se nadugo i naširoko pričati zašto je bilo baš tako i svako bi vjerovatno imao neku svoju teoriju i objašnjenje. S druge strane, kada su izgubile apsolutnu vlast u Varešu, nacionalne stranke pokušale su osigurati svoje kadrove na mjestima u čijem izboru je konačnu odluku davao resorni ministar (MUP, odbrana), ispričao je Andrijević.

Ovaj ekonomista koji je 2012. godine dao intervju u Zagrebu sa pozicije direktora sektora u finansijskoj agenciji, ispričao je da je tokom 1991. pokušao oživjeti privredu a da se 1992. godine bavio prihvatom izbjeglica, nabavkom brašna, racionalizacijom opskrbe i pripremama za odbranu u onoj mjeri u kojoj je to bilo moguće.

-Kada je došlo do nasilnog preuzimanja vlasti i kada je HVO odbio prijedlog da skupštinskom odlukom prihvati odgovornost za situaciju u Varešu uz uslov da toj skupštini podnese izvještaj o svom radu po prestanku ratne opasnosti, ocijenio sam da je moj dalji politički angažman kontraproduktivan i povukao sam se. U sveopćem ludilu koje je zahvatilo BiH ocijenio sam da tu nema “moje strane” odnosno, moja strana su bili svi oni kojima je u ime viših ciljeva oduzeta mogućnost izbora, kazao je.

Darijo Andrijević je emigrirao u Njemačku a nakon toga život je nastavio u Hrvatskoj čim je našao odgovarajući posao.

Intervju Darija Andrijevića iz 2012. godine

Nacionalno “osvješćivanje“ Varešaka išlo je veoma mukotrpno

Nakon nasilnog preuzimanja vlasti Darija Andrijevića je naslijedio Anto Pejčinović, jedan je od inicijatora osnivanja HDZ-a u Varešu.

Kako Pejčinović navodi u svojim memoarima, nacionalno “osvješćivanje“ Varešaka išlo je veoma mukotrpno, ali im je 22. 09. 1990. uspjelo održati osnivačku skupštinu HDZ-a. SDA je uz pomoć HDZ-a prikupila potrebnih 150 potpisa građana za izlazak na izbore, a SDS nije ni oformljen.

Kako navodi, na početku rata došlo je do sukoba HVO-a i Teritorijalne odbrane sa JNA koja je zauzela ključne kote a nakon toga došlo je do pregovora u kojima je pokušao posredovati Darijo Andrijević.

U tijeku borbe Srbi su tražili primirje koje je i uspostavljeno. Organiziran je razgovor u SO Vareš gdje je tadašnji predsjednik Andrijević pokušavao da s njima nađe zajedničko rješenje. Kada sam vidio kako se stvari odvijaju rekao sam mu da on nema mandat HVO jer on osobno i njegova stranka nisu ništa doprinijeli obrambenim pripremama, dapače cijelo vrijeme su skupa sa Srbima unutar te stranke u SO opstruirali te pripreme, napisao je Pejčinović.

On navodi da je ubrzo donesena odluka da se preuzme vlast.

28. 6. 1992.g. dobio sam upute od Darija Kordića gdje je decidno stajalo da HVO mora preuzeti kompletnu vlast u općini. Izvedene su detaljne pripreme uz strogu konspiraciju i to je urađeno 1.7.1992.g. Akcija je izvedena uz pomoć specijalne protivdiverzantske jedinice koja je tog jutra blokirala grad i sve važne institucije. Sve je to urađeno bez i najmanjeg incidenta. HVO razrješava dužnosti dotadašnjeg predsjednika općine i ostale funkcionere, a u novoj vlasti ostao je jedino Zvonimir Dugonjić kao dopredsjednik HVO. Za predsjednika sam imenovan ja, a članovi vijeća su bili Kruno Ridžić, Ivica Gavran, Tvrtko Božić (kasnije zamijenjen Ankicom Plejić), Mirna Dodik, Milenko Lekić, Pavao Vidović, Miroslav Pejčinović, Zvonko Dužnović. Tajnik vijeća je bio Čedomir Jelić, napisao je Pejčinović u svojim memoarima.

Kako predstavnici iz stranke SDA nisu pristali da uđu u vijeće, mi smo iz redova građana muslimanske nacionalnosti kooptirali u vijeće ugledne i sposobne ljude, koji su pristali da učestvuju u vlasti HVO , napisao je.

Godine rata u Varešu obilježili su krvavi sukobi, prvo između HVO i Teritorijalne odbrane sa jedne i VRS sa druge strane. Nakon toga došlo je do žestokih sukoba ARBIH i HVO-a koji su doveli do velikih razaranja.

Grad je izgubio više od polovine stanovništva a na zadnjem popisu 2013. godine imamo je 8.800 stanovnika dok je 1991. imao oko 22.000. Hrvati po zadnjem popisu čine 61%, Bošnjaci 31% a broj Srba sveden je na 2%. U Varešu je nekoliko napuštenih sela u kojima niko ne živi.

Novidani.com

Pročitajte još